Pčelarstvo Radošević - matična mliječ, propolis, med, cvjetni prah, vosak, otrov, jabučni ocat, ljekovito bilje, pčelinje zajednice, cvjetni prah

• O nama
• Tragom vjekovnih zdanja
• Naša filozofija
• Živimo i pčelarimo
• Galerija

Za nas profesionalne pčelare kvaliteta prirodnog pčelinjeg proizvoda započinje u brižnom izboru terena za pojednine pčelinje paše. Samo kada su naše pčele u dobrom stanju, kada imamo vitalne matice iz čijeg potomstva nastaju zdrava društva, možemo proizvesti visokokvalitetan med iz naše idilične zagorske prirode. Posebnu pažnju posvećujemo izboru košnica, opreme kao i materijalima od kojih je oprema proizvedena koja dolazi u kontakt sa pčelinjim proizvodima.

Kao i većina ostalih pogona koji se bave s primarnom poljoprivrednom proizvodnjom, i mi možemo zagarantirati cjelovito praćenje nastajanja naših medova. Naš način rada počiva na dobrim higijenskim i tehničkim standardima, a odnosi se na dio vađenja pčelinjih proizvoda iz košnice, njihovog transporta u vrcaonu i prostorije u kojima se oni brižno pripremaju za skladištenje i kasnije punjenje u staklenu ambalažu različitih volumena.

U prvom redu radi se o prirodnom i pravilnom pčelarenju i pažljivo biranim područjima te biljkama za pašu. Samo brižno vrcani, zreli medovi mogu se pripremiti, odnosno puniti u boce, a da istovremeno ne gube na vrijednosti.

Sljedeći popis daje kratak pregled naših glavnih težišta u ekološki osvještenim smjernicama "dobre pčelarske prakse" :

- čistoća voska kao temelj pčelarstva i njegova redovita izmjena u plodištu i medištu
- brižan izbor lokacija za držanje pčela s osiguranim prirodnim izvorom vode ili higijenskim pojilicama
- ophođenje s pčelama s poštovanjem, rezultat višedesetljetnog rada s tim malim bićem u našoj obitelji
- konstantni ekološki rad s pčelama, učenje i usvajanje novih tehnologija
- materijali koji su dozvoljeni u prehrambenoj industriji kod vrcanja i punjenja meda te izradi košnica
- preventivno djelovanje kod liječenja bolesti koje napadaju pčele kao i izbjegavanje kemijskih i sintetskih sredstava
- visoka potraživanja kvalitete, okusa i prirodnosti za dugogodišnje kupce naših proizvoda

Iz vlastitog iskustva znamo kako se posebnosti kod prirodnog načina pčelarenja odnose na kvalitetu priozvoda koji dolaze iz košnice.

Kada promatramo pčelu u njenoj evoluciji možemo zaključiti da je najvećim dijelom ostala divlja životinja. Naš je zadatak kao pčelara da tom, prije svega samostalnom i dobro organiziranom društvu, pružimo u što je većoj mjeri moguće prirodno stanovanje i dovoljno odgovarajućih izvora paše.

Sljedeće činjenice opisuju naš način pčelarenja:

Čistoća voska
Pčelinji vosak jedinstvena je tvar, nastala prirodnim putem za pohranjivanje pčela i njihovih najvažnijih dobara: meda i cvjetnog praha. Održavanje čistoće voska, pažljivo ophođenje s njime u cirkuliranju sirovina i redovita izmjena u plodišnom i medišnom dijelu košnice rezultiraju zdravim pčelama, vitalnim pčelinjim društvima i čistim pčelinjim proizvodima.

Brižan izbor lokacija
Smještaj pčelinjaka unutar pažljivo birane i kvalitetne lokacije uvelike može olakšati rad pčelama, odnosno skupljanje cvjetnog praha i nektra. Pčelinjem društvu potrebne su velike količine vode za razvoj legla i održavanje mikroklime u košnici. Vrlo je važno osigurati stalan izvor vode. Ukoliko isti nije u prirodnom obliku, u blizini pčelinjaka to rješavamo pomoću posebnih higijenskih pojilica. Pčelama je za normalan rad i razvoj potreban mir, zaklon od vjetra uz preduvjet da se u njihovoj blizini ne nalaze veće prometnice ili poljoprivredne površine pod intenzivnom proizvodnjom. Budući da pčelama teško možemo naložiti kamo smiju letjeti, odgovarajuća je lokacija od iznimne važnosti. Pritom pokušavamo izbjeći industrijska područja i ona koja se intenzivno obrađuju konvencionalnim putem te preferiramo prirodno zdrave regije. Valja napomenuti kako je Hrvatska kao pašni teren izuzetno očuvana, a u godinama kada nas vrijeme posluži i izuzetno medonosna.

Ophođenje s pčelama s poštovanjem
U našoj obitelji pčelarstvo ili držanje pčela ima jako dugu tradiciju. Nekada davno žlica meda imala je daleko veću vrijednost nego danas i predstavljala je određeni luksuz onome tko bi se njome uspio osladiti. Stotinama i desecima tisuća godina med se upotrebljavao ne zbog toga jer je sladak, već zbog načina na koji djeluje na ljudski organizam, prije svega kad isti nije zdrav. Budući da med proizvodi pčela, koju do danas nismo uspjeli pripitomiti, čovjek je morao savladati određene zahtjeve u radu sa pčelama te joj se prilagoditi i naučiti ju poštivati. Nemojmo zaboraviti da pčele ipak bodu, a ti ubodi znaju biti iznimno bolni. Pčelinje se društvo u biti može promatrati kao jedinstven povezani organizam u kojem matica te svaka pojedinačna pčela i trut imaju svaki svoj zadatak. Samo u tom usko povezanom društvu oni rastu i jaki su. U ophođenju s pčelama izbjegavamo rezanje krila maticama. Ta praksa obrezivanja krila provodila se u konvencionalnom pčelarstvu kako bi se spriječilo rojenje. Za nas pčelare koji smo napustili konvencionalni pristup i staromodna načela proizvodnje, umjetna je oplodnja matice u svrhu uzgajanja dopuštena samo u iznimnim slučajevima. Za preživljavanje zime pčelama uvijek ostvaljamo dio meda meda koji su kroz godinu skupile. Određena količina meda također kroz čitavu godinu mora biti prisutna u košnici, minimalno desetak kilograma, kako bi pčelinje društvo nesmetano moglo funkcionirati.

Konstantni ekološki rad s pčelama
Košnice se rade iz prirodnih materijala kao što su uglavnom drvo, slama ili glina, koji se mogu premazivati isključivo prirodnim bojama u svrhu zaštite od vremenskih utjecaja. Čišćenje okvira i higijena u košnici rade se isključivo pomoću termičkih i mehaničkih postupaka i prirodnih tvari poput obične vode. Savjesno i održivo ophođenje sa sirovinama koje nam stoje na raspolaganju, stoji u središtu biološkog načina razmišljanja i rada. Pčelarstvo zadnjih godina zahtijeva velike prilagodbe i znatna ulaganja u nove tehnologije proizvodnje, opremu, ali i znanja. Samo znanjem moguće je pčelinje društvo održati živim preko zime, pripremiti ga maksimalno za pašu i proizvesti maksimalno reziduama neopterećene pčelinje proizvode.

Preventivno liječenje prioritet je prije samog liječenja
Otkako je iz Azije došla grinja varoe u Europu, pčelinja su društva ovisna o mjerama opreza pčelara. Budući da se taj najveći parazit pčela prije svega u njavećoj mjeri razmnožava u leglu trutova, ovdje se izgradnjom trutovskog saća posebno dobro kontrolira broj grinja u zajednici. Kod jakog napada varoe svoje pčele tretiramo kada u košnicama nema meda, najviše u zimsko vrijeme, isključivo s organskim kiselinama, koje se i inače prirodno nalaze u medu i okolini pčela. Kemijska i sintetska sredstva su zbog opasnosti ostajanja u vosku i medu zabranjena. Također i kod borbe s voskovim moljcem ne upotrebljavamo kemoterapijska sredstva, već termičke postupke ili biološke preparate. Čak i kod izbora pomoćnih sredstava – tako je na primjer tijekom kontrole pčela za njihovo smirenje dozvoljeno koristiti samo dim. Sintetička sredstva kao što su benzaldehidi ili sprejevi su zabranjena.

Visoka potraživanja kvalitete
Velika je ponuda proizvoda koji dolaze iz košnice. Pčelar je čuvar kvalitete tih proizvoda i osim što ih na pravilan način iz košnice mora izvaditi, jedina mu je zadaća iste pravilno upakirati i uskladištiti. Kvalitetan pčelinji proizvod je onaj koji nije dorađivan niti obrađivan bilo mehaničkim, termičkim ili kemijskim postupcima. Pčelinji proizvodi plod su prirode. Priroda je u njima pokazala svo bogatstvo boja, okusa i mirisa, podarila im dugi ili neograničeni rok trajanja te različita svojstva poput kristalizacije. Naš je zadatak takve proizvode ponuditi Vama, cijenjeni potrošači i kupci proizvoda iz naše obiteljske manufakture.

...rezultat su prirodne, kvalitetne vrste meda, s čistim i izvornim okusima.
...rezultat su prirodan i kvalitetan propolis, 100% čista i svježa matična mliječ, cvjetni prah i vosak.