Kako je sve počelo
Sve je otprilike počelo kada smo u Pčelarskom društvu Zagreb razmišljali ugostiti i organizirati predavanje g. Karla Jentera iz Njemačke. Gotovo svim pčelarima je poznat njegov inovatorski rad i doprinos na polju uzgoja matica i proizvodnje matične mliječi. Za one koji nisu imali prilike čuti za njega, riječ je o čovjeku koji je bio pilot vojnog aviona koji je oboren jednom u La Mancheu, drugi puta u Rusiji, čovjeku koji prostom rukom crta bolje nego sva računala i koji je čitav radni vijek radio u tvornici za proizvodnju strojeva i linija robota za proizvodnju automobila. Da je riječ o posebnom čovjeku zaključili smo odmah nakon dočeka u Zagrebu . Prije i tijekom predavanja, tada sa 80 i kusur godina g. Jenter je plijenio našu pažnju i začudio nas nevjerojatnom energijom i željom da pčelarima prenese čim više spoznaja iz njegovog 50godišnjeg pčelarskog i inovatorskog života.
Nakon održanog predavanja, koje sam imao čast prevoditi za 200tinjak pčelara slijedilo je ugodno druženje i u pravilu – tako je sve počelo. Kao i većina pčelara do tog dana malo ili uopće nisam razmišljao o uzgoju matica za vlastite potrebe, a još manje o proizvodnji matične mliječi.
Budući da sam najvitalnije godine svoga života, uz snažnu potporu najbližih, posvetio pčelama i pčelarstvu, bilo je logično da, zaintrigiran saznanjima o vrijednosti matične mliječi te njezinog nedostatka na europskom tržištu, krenem u još naporniji i neizvjesniji rad i ulaganja. Proizvodnja matične mliječi je više ili jednako poeziji pčelarstva kao i uzgoj matica. Da bi se krenulo u proizvodnju matične mliječi, Gelée Royalea ili kraljevskog nektra potrebna je podrška i rad cijele obitelji, što je između ostalog dobrim dijelom najvažnije i za bavljenje pčelarstvom općenito. Posljednjih se godina klimatske promjene u prirodi snažno odražavaju na rast i razvoj pčelinjih društava kroz godinu. Od pčelara se očekuje umijeće prepoznavanja poremećaja koji mogu naštetiti zdravstvenom stanju košnice i umanjiti prinose pčelinjih proizvoda. Tako je sada, više nego ikada, najbitnija povezanost pčelara, pčelinje paše i pčela te primjena modernih biotehnoloških metoda i opreme. Kada je proizvodnja matične mliječi u pitanju sve navedeno je još izraženije i zahtjevnije. Pčelinjih proizvoda je svakim danom zbog spomenutih razloga sve manje, dok je potražnja za njima sve veća.
Karl Jenter mi je dao ideju, ohrabrio me i velikodušno mi ponudio svo svoje znanje i iskustvo, a ja sam to iskoristio. PČELARSTVO RADOŠEVIĆ d.o.o. danas je najveći proizvođač svježe matične mliječi u Hrvatskoj. Nudimo alternativu uvoznoj liofiliziranoj matičnoj mliječi iz Kine i ponosni smo što barem promilom doprinosimo ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji , a nadamo se uskoro i hrvatskoj izvoznoj ofenzivi jer dogovaramo izvoz za francusko i njemačko tržište.
Stotine naših kupaca uvjerilo se u djelotvornost konzumiranja svježe matične mliječi. Ovim putem njima zahvaljujem na iskazanom povjerenju, ali i na prekrasnim darovima od obitelji koje su zadesile najteže ljudske sudbine i bolesti, a koji su nam time povratno htjeli zahvaliti.
