Autor: Pčelarstvo Radošević

Med je čudo prirode poznato čovjeku od davnina i sastavni dio svake kućne ljekarne. Danas se med iznimno cijeni zbog znanstveno dokazane kvalitete i brojnih dobrobiti za ljudski organizam i očuvanje onog najvrijednijeg – zdravlja. Upoznajte podrobnije ovo „tekuće zlato“ i saznajte neke fascinantne činjenice o medu.

Pročitaj više

Autor: Pčelarstvo Radošević

Ne samo da se radi o jednoj od najukusnijih kombinacija kojima se možete „posladiti“ i koje odlično pristaju kao sjajan međuobrok ili desert, nego su još i nevjerojatno zdrave. I med i cimet bogati su blagodatima za zdravlje, a otopljeni u finome čaju još su bolji. Pogledajmo za što se sve mogu koristiti i kako ih je najbolje uzimati. 

Pročitaj više

Autor: Sebastijan Placento

Ljudi neupućeni u pčelarstvo i pčele rijetko si postavljaju pitanje zašto pčele proizvode med i koja je njegova svrha. Mnogi misle da je med samo nekakav nusproizvod te da pčele služe prvenstveno da ga od njih uzimamo. Lako je biti u takvoj zabludi, pogotovo ljeti, kada pčele zaista imaju hrane (nektara) u izobilju od posjećivanja i oprašivanja cvjetova.

Međutim, pčele itekako imaju zašto proizvoditi med. Razdoblje cvjetanja ograničeno je samo na jedan dio godine, a preživjeti treba i zimu kada je hrane malo jer nema paše, a temperature su niske. Za to im med i služi te ga zato i proizvode, kako bi po zimi imale od čega živjeti. Zalihe meda tako su im od presudne važnosti.

Pročitaj više

Autor: Sebastijan Placento

Iako je pčele i ose iz daljine često teško razabrati, među njima ipak ima mnogo velikih razlika, kako u načinu života, tako i u ponašanju i izgledu.

I pčele i ose su kukci koji pripadaju redu opnokrilaca. Tako se naziva zato što većina kukaca iz tog reda ima po dva para prozirnih krila koji podsjećaju na opnu. Red broji više od 100 000 različitih vrsta, no svima je zajedničko posjedovanje jednog para ticala te posjedovanje dva sastavljena i tri jednostavna oka.

Pročitaj više

Autor: Sebastijan Placento

Pod pojmom „pčela“ smatramo skupinu insekata (porodicu) blisko srodnu mravima i osama. Pčele su potporodica kukaca iz reda opnokrilaca. U svakodnevnom govoru „pčela“ označava najistaknutiju pčelinju vrstu, Apis mellifera, tj. pčelu medaricu. I bumbari spadaju u ovu skupinu. Danas poznajemo preko 20 000 vrsta pčela koje žive na svim kontinentima osim Antarktike. Pčele se daju pronaći u svakome staništu u kojem postoje kritosjemenjače koje se oprašuju putem insekata. Pčele dolaze u različitim veličinama. Postoje sićušne vrste pčela velike 2 mm, kao na primjer Meliponula ferruginea, kao i neke koje dosežu i 4 centimetra. Neke su samostalne, dok druge žive u velikim zajednicama. Do te je promjene nesumnjivo došlo genetski – u eusocijalnih pčela dolazi do regulacije većeg broja gena.

Pročitaj više

Autor: Sebastijan Placento

Prođimo zajedno kroz najčešće i najopasnije štetnike koji napadaju pčele. Šest glavnih bolesti pčela navela je OIE (Svjetska organizacija za zdravlje životinja – World Organisation for Animal Health), a to su američka gnjiloća legla, europska gnjiloća legla, akaroza (grinjavost), varooza, tropileloza i etinioza.  

Pročitaj više

Autor: Sebastijan Placento

Kompleksna veza ljudi i pčela stara je preko 9 000 godina, a o pčelama ljudi ovise znatno više nego što se misli. Osim što od pčela dobivamo slatki med, ljekoviti cvjetni prah i matičnu mliječ, važnost pčela znatno je veća jer nam one služe kao glavni oprašivači. Iako ne oprašuju glavne prehrambene žitarice kojom se hrani većina čovječanstva, ogroman broj biljaka, voća i povrća ovisi o postojanju pčela. 

Pročitaj više

Autor: Sebastijan Placento

Propolis, na engleskom poznat i pod imenom „bee glue“ (pčelinje ljepilo) ljepljiva je smolasta tvar koju pčele prikupljaju i koriste. Riječ „propolis“ dolazi iz starogrčkog jezika, a dolazi od dvije riječi – „pro“ (ispred) i „polis“ (grad). Ime je nastalo tako što su grčki pčelari uvidjeli da taj materijal pčele koriste za izgradnju zida ispred svoje košnice.

Pročitaj više

Autor: Sebastijan Placento

Med je proizvod koji broji zaista velik broj različitih vrsta. To duguje svojoj prirodi, jer kakav će med biti ponajviše ovisi o biljkama koje rastu oko košnice. Vrsta i sastav meda mogu varirati čak i unutar iste mikrolokacije, a to ovisi o mnogim faktorima koji se naizgled ne čine bitnima, kao što je vrijeme ili čak doba dana. U Americi su istraživači utvrdili da postoji više od 300 vrsta meda. Vjerujemo da ni kod nas broj ne bi bilo previše različit. Iako vrsta biljaka ne nedostaje, pčelama je najzanimljivije stotinjak biljaka na našim prostorima. 

Pročitaj više

Autor: Sebastijan Placento

Med je posebna namirnica čiji je spektar primjene tako širok da se malo koji drugi proizvod time može pohvaliti. Koristimo ga kao slasticu, kao začin, sastojak kolača, ali i lijek. Nije to izmišljotina modernih ljudi i prodavača koji vam samo žele podvaliti svoje proizvode – narodna je medicina tisućama godina koristila (i koristi) med i ostale pčelinje proizvode za liječenje raznih bolesti, vidanje rana, kao i preventivu raznih bolesti. Ljekovita svojstva meda bila su poznata i starim Egipćanima, Grcima i Rimljanima, a narodi prije njih med su koristili za brže zacjeljivanje rana. Med je bogat izvor energije, a sastoji se primarno od ugljikohidrata – šećera, glukoze i fruktoze.

Pročitaj više