Ljudi neupućeni u pčelarstvo i pčele rijetko si postavljaju pitanje zašto pčele proizvode med i koja je njegova svrha. Mnogi misle da je med samo nekakav nusproizvod te da pčele služe prvenstveno da ga od njih uzimamo. Lako je biti u takvoj zabludi, pogotovo ljeti, kada pčele zaista imaju hrane (nektara) u izobilju od posjećivanja i oprašivanja cvjetova.

Međutim, pčele itekako imaju zašto proizvoditi med. Razdoblje cvjetanja ograničeno je samo na jedan dio godine, a preživjeti treba i zimu kada je hrane malo jer nema paše, a temperature su niske. Za to im med i služi te ga zato i proizvode, kako bi po zimi imale od čega živjeti. Zalihe meda tako su im od presudne važnosti.

Iako je pčele i ose iz daljine često teško razabrati, među njima ipak ima mnogo velikih razlika, kako u načinu života, tako i u ponašanju i izgledu.

I pčele i ose su kukci koji pripadaju redu opnokrilaca. Tako se naziva zato što većina kukaca iz tog reda ima po dva para prozirnih krila koji podsjećaju na opnu. Red broji više od 100 000 različitih vrsta, no svima je zajedničko posjedovanje jednog para ticala te posjedovanje dva sastavljena i tri jednostavna oka.

Pod pojmom „pčela“ smatramo skupinu insekata (porodicu) blisko srodnu mravima i osama. Pčele su potporodica kukaca iz reda opnokrilaca. U svakodnevnom govoru „pčela“ označava najistaknutiju pčelinju vrstu, Apis mellifera, tj. pčelu medaricu. I bumbari spadaju u ovu skupinu. Danas poznajemo preko 20 000 vrsta pčela koje žive na svim kontinentima osim Antarktike. Pčele se daju pronaći u svakome staništu u kojem postoje kritosjemenjače koje se oprašuju putem insekata. Pčele dolaze u različitim veličinama. Postoje sićušne vrste pčela velike 2 mm, kao na primjer Meliponula ferruginea, kao i neke koje dosežu i 4 centimetra. Neke su samostalne, dok druge žive u velikim zajednicama. Do te je promjene nesumnjivo došlo genetski – u eusocijalnih pčela dolazi do regulacije većeg broja gena.

Prođimo zajedno kroz najčešće i najopasnije štetnike koji napadaju pčele. Šest glavnih bolesti pčela navela je OIE (Svjetska organizacija za zdravlje životinja – World Organisation for Animal Health), a to su američka gnjiloća legla, europska gnjiloća legla, akaroza (grinjavost), varooza, tropileloza i etinioza.  

Kompleksna veza ljudi i pčela stara je preko 9 000 godina, a o pčelama ljudi ovise znatno više nego što se misli. Osim što od pčela dobivamo slatki med, ljekoviti cvjetni prah i matičnu mliječ, važnost pčela znatno je veća jer nam one služe kao glavni oprašivači. Iako ne oprašuju glavne prehrambene žitarice kojom se hrani većina čovječanstva, ogroman broj biljaka, voća i povrća ovisi o postojanju pčela. 

Radi lakšeg razumijevanja terminologije i prepoznavanja simptoma alergijskih reakcija nastalih na ubod pčele potrebno je najprije objasniti što su zapravo alergije i zbog čega nastaju. Alergija ili alergijska preosjetljivost označava pojavu oštećenja u ljudskom organizmu koja nastaje imunološkom reakcijom.

Baš kao što čovjek prirodno živi u zajednici poput obitelji, tako i određene vrste životinja žive u većim zajednicama. U jednu od tih vrsta ubrajamo i pčele. Njihove „obitelji“ mogu brojiti i do nekoliko desetaka tisuća pčela radilica, nekoliko tisuća trutova, ali svaka zajednica posjeduje samo jednu kraljicu, odnosno maticu.

Znanstvena istraživanja su dokazala da Gelee Royale nakon vađenja iz košnice pokazuje velike gubitke vitalne vrijednosti već nakon par tjedana. Čak 60% do 90%, čime postaje bezvrijedan u medicini i čime opadaju njegova ljekovita svojstva.

Priprema zajednice
Za proizvodnju matične mliječi uz prisutnost matice košnice se posebno prilagođavaju. Maticu ostavimo u plodištu a veći dio legla zajedno sa pčelama odvojimo u medište. Plodište i medište pregradimo tako da smanjimo dodir jednih i drugih pčela.

U liječenju neplodnosti parovi obično isprobavaju sve dostupne metode, ali treba znati da je ključni faktor za uspješno djelovanje matične mliječi - kvaliteta preparata, doza i duljina korištenja

Veliki je broj različitih dodataka prehrani koji mogu pomoći i kod muškog i kod ženskog steriliteta, a matična mliječ jedan je od prvih izbora jer, bez obzira na nedostatak kliničkih istraživanja, neplodni parovi često svjedoče o poboljšanju kvalitete jajašaca i poboljšanju broja i kvalitete spermatozoida. Međutim, treba znati da je ključni faktor za uspješno djelovanje matične mliječi - kvaliteta preparata, doza i duljina korištenja.