Sve što morate znati o medu

Med je čudo prirode poznato čovjeku od davnina i sastavni dio svake kućne ljekarne. Danas se med iznimno cijeni zbog znanstveno dokazane kvalitete i brojnih dobrobiti za ljudski organizam i očuvanje onog najvrijednijeg – zdravlja. Upoznajte podrobnije ovo „tekuće zlato“ i saznajte neke fascinantne činjenice o medu.

  • Čovjek sakuplja med još od kamenog doba. U to doba slatki medni sok bio je jedini poznat način zaslađivanja. Med je praljudima također služio kao mamac prilikom lova na medvjede. Znanstvenici vjeruju da je med još i stariji – smatra se da su pčele i tvar nalik medu postojale još prije 100 miljuna godina. Drevni olimpijski atletičari konzumirali su med kako bi vratili energiju, a i danas se med koristi nakon intenzivnih anaerobnih treninga. Hipokrat u svojim knjigama piše o liječenju medom.
  • Med nastaje iz cvjetnih sokova (nektara) ili iz slatkih izlučevina (medene rose) nekih insekata. Pčele su fascinantni kukci – one su vjerne svom cvijetu, što znači da one ne lete od cvijeta do cvijeta kao osa ili bumbar nego se na određenom cvijetu zadržavaju toliko dugo dok nijhov posao nije obavljen i tek nakon toga prelaze na drugi. Tako pčela npr. opraši cvjetove trešnje a tek potom prelazi na jabuku. Pčela je također vjerna i području tako da ne samo da oblijeće jednu vrstu biljke nego se i zadržava na određenom području sve dok tamo pronalazi dovoljno nektara.
  • Med je zasigurno najzdravija namirnica u prirodi. Sadrži gotovo sve sastojke koji sačinjavaju ljudski organizam. Osim finog ukusa, ima i ljekoviti ali i kulinarski potencijal. Stoga svakako zaslužuje naziv „tekuće zlato“.
  • Sastoji se od 24 različite vrste šećera (koji naravno nemaju veze sa rafiniranim bijelim šećerom koji koristimo u kućanstvu), preko 100 različitih korisnih tvari, aminokiselina, različitih vitamina (C, D, E, K, B1, B2, B5, B6), željezo, magnezij, natrij, kalij, kalcij, fosfor, cink, jod, bakar, krom i selen i drugih tvari koje zajedno čine jednistveni zdravi „koktel“. Naravno, različite vrste meda variraju i u tim svojstvima.
  • Nije svaki med isti. Svojstva meda ovise o vrsti biljke, zemlji porijekla i godišnjem dobu. Svaki med ima svoju specifičnu boju, teksturu i okus. Ipak, jedno je zajedničko – svaki med je slastan i zdrav.
  • Propolis i matična mliječ također su visokovrijedni i visokokompleksni proizvodi pčela koje ljudi stoljećima cijene i koriste.
  • Med je za pčele ujedno i hrana i zimska zaliha, a pčelari prikupe samo med koji pčele ne uspiju same pojesti.  
  • Svaki prirodni med kristalizira. Kristalizacija je znak da je med prirodnog podrijetla. Ako mu želite povratiti tekuću strukturu, zagrijte med u kupki od blago tople vode. Nikako se ne preporuča zagrijavanje meda u mikrovalnoj jer tako uništavamo sve njegove vrijedne enzime.
  • Prilikom stavljanja meda u čaj morate paziti da čaj nije prevruć jer med gubi svoja ljekovita svojstva na temperaturi višoj od 40 °C.
  • Ako je rok meda istekao, nemate razloga za brigu. Ipak, čuvajte ga na hladnom i tamnom mjestu. Tako da možete koristiti i mjesecima nakon roka na ambalaži. Smatra se da dobro skladišten med ima neograničen rok uporabe. Jestiv med pronađen je čak u grobnici faraona Tutankamona staroj 3000 godina.
  • Za konzumaciju meda ne preporuča se koristiti metalnu žličicu jer prilikom korištenja metalne može doći do reakcije organskih kiselina i metala, pa radije koristite drvenu, porculansku ili plastičnu žlicu.
  • Med je najkorisniji ako ga rastopite u toploj tekućini, npr. čaju i popijete ili ga nekoliko minuta držite pod jezikom. Na ovaj način ćete u organizam unijet ćete najviše ljekovitih tvari iz meda.
  • Djeci se ne preporuča davati med dok ne navrše godinu dana.
  • Prozvodnja meda te pčelinje oprašivanje iznimno je važno za sav biljni svijet – o njemu ovisi čak trećina naše prehrane. Stoga je iznimno nužno štiti pčele kako bismo zaštitili prirodu i čovječanstvo, jer i mi smo dio prirode te sve što pogađa nju, neminovno pogađa i nas. Veliki Albert Einstein je rekao: "Prvo umire pčela, a potom i čovjek"!
  • U današnjem globaliziranom svijetu med se sve više proizvodi „na veliko“ uz pomoć iznimno agresivnih umjetnih metoda koje narušavaju prirodnu sofisticiranost tog procesa, kao i kvalitetu samog proizvoda. Javlja se i zabrinutost zbog sve većeg izumiranja pčela jer one teško podnose zagađenja i otrove u okolišu. Danas su pčele zbog uporabe pesticida, onečišćenja zraka i voda iznimno ugrožene. Također je zabrinjavajuć način kako se pčele „proizvode“, izvoze, transportiraju duž kontinenata, nasilno „sele“ sa farme na formu, od zadatka do zadatka, što rezultira razdvajanjem kolonija i izlaganjem pčela stresu. U svrhu zarade i hiperprodukcije meda, pčelama se remeti njihova prirodna ravnoteža. Veliki proizvođači često zaboravljaju koliko su pčele od iznimne važnosti za održavanje sklada u prirodi.
  • Jedino organska proizvodnja meda garantira netaknuti prirodni proces proizvodnje meda. Organska proizvodnja poštuje prirodne zakone, ne remeti prirodnu ravnotežu pčela i ne koristi pesticide i antibiotike. Jedino je organski med siguran za zdravlje.

 Pčelarstvo Radošević