Dobro prenijeti poruku tekstom po meni je usko povezano s objašnjenjem uzroka koji su me uopće ponukali na pisanje novog sadržaja.  Oni od Vas koji su u skoro vrijeme zabili svoje šake u vlažnu ili prašnjavu hrvatsku zemlju, u njoj nešto posadili i plodove svoga rada na kraju sezone ponosno upakirali sa željom da usreće svoje ukućane ili ih poklone prijateljima, bolje će moći razumijeti narednih nekoliko rečenica.

Ponos. Ponos je prvo što čovjek osjeti kada na stolu pred sobom promatra neki proizvod za koji je siguran da ga bez njegovog rada ne bi nikada bilo. Naravno da bi do proizvoda došli, mnogi od nas su noćima probdjeli nad googleom ili svom mogućom literaturom prije nego smo se uopće usudili pomisliti na proizvodnju. U mom slučaju proizvodnja je zapravo bila povećanje broja košnica i nikada neću zaboraviti osjećaj kada sam na stol poslagao proljetni cvjetni med u žargonu zvan voćkovac, bagrem, kesten i neku čudnu vrstu medljike koja se tog ljeta pojavila. Na raznolikost boja i okusa bio sam toliko ponosan da bih sat vremena dnevno zurio u tako poslagane teglice i samo im se divio.

Pčelariti se naime može samo u proljeće i ljeto, jao si ga onome koji se u pčele zaljubi u jesen. Bit će mu to najduža jesen i zima do proljeća kada će hrpu  (dez)informacija imati priliku provjeriti na svojim prvim kupljenim košnicama i pčelinjim društvima.

Uz malo sreće, ali svakako uz dobrog mentora, svaki pčelar početnik ubrzo proizvede količinu meda koju njegova obitelj ne može sama pojesti, a kada namiri i susjede kao danak za pokoji pčelinji ubod, prijatelje i rodbinu, ubrzo se postavlja pitanje kome, kako i po kojoj cijeni prodati viškove pčelinjih proizvoda. Ukoliko sada preskočim nekoliko godina i predstavim Vam pčelara s nekoliko desetaka ili stotina košnica i nekoliko tona meda, jasno je kako je za taj obujam proizvodnje potreban precizan marketingški plan.

Ako smo riješili pitanje registracije subjekta u poslovanju s hranom kao Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, Obrt ili d.o.o. prema činjenici u kolikoj će nam mjeri prihodi od pčelarstva popunjavati kučni budžet, radimo i plan svih marketingških aktivnosti. Marketing mix je nešto što je danas jako popularno, ali i zahtjevno u financijskom smislu, a da se televizije, radija ili tiskanih medija uopće i nismo dotakli. Oni su za 99.8% pčelara primarnih proizvođača trenutačno nedostupni.

Što svako obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo bez obzira na budžet s kojim raspolaže može poduzeti , sastavni je dio marketing mixa i košta  0 kuna?

Profil na Facebooku, G+, Twitteru, Linkedinu ili bilo kojoj društvenoj mreži. U pravilu svatko tko zna otvoriti account na gmailu dovoljno je informatički pismen i za otvaranje profila na nekoj od društvenih mreža. Da li je dovoljno educiran ili potkovan za dugoročno vođenje profila na društvenim mrežama je drugo pitanje, ali ono se uvijek lako može riješiti angažmanom ljudi kojima je to posao.

Zašto bi svaki proizvođač hrane koji živi od tog posla ili prema tome teži trebao zainteresiranoj javnosti dati uvid u procese i uvjete u kojima njegovi proizvodi nastaju?  Odgovor je vrlo jednostavan, zato jer u Americi subjekt koji nema takav način marketingškog pristupa svojim korisnicima za 4 godine neće više postojati?

U Hrvatskoj je odgovor međutim još jednostavniji. Zanimljiva, ali trenutačno i istinita je činjenica da svi hrvatski subjekti u poslovanju s pčelinjim proizvodima, a koje se optužuje ili im je dokazano  da varaju svoje potrošače, na društvenim mrežama uopće nisu ili su slabo aktivni.  Kako bi i bili aktivni kada su društvene mreže za sve koji na bilo koji način sudjeluju u interakciji kupac/trgovac, ponuđač usluge/konzument jedna velika knjiga žalbe koja se ne može manipulirati, kao što se mogu manipulirati reklamni oglasi i kampanje upravo na televiziji, radiju ili tiskovinama. Društvene mreže funkcioniraju u realnom vremenu i ni na koji se način kod profila koji imaju tisuće fanova ne može utjecati na „istinu“ koju će prevareni ili zadovoljni kupac dojaviti o nekom konkretnom proizvodu ili usluzi. Kupujete li uslugu ili bilo koji drugi proizvod od tvrtke koja nema Facebook stranicu kao primjer društvene mreže koji poslovni subjekti najviše koriste, zapravo riskirate, a naročito ako kupovinu obavljate online u bilo kojem dijelu svijeta. Kupnja meda, matične mliječi, propolis kapi, peluda ili cvjetnog praha je stvar povjerenja. Povjerenje u svoj brand možete podići transparentnošću svojega poslovanja.

Ako ste proizveli najbolji med u najekološkijem kutku Hrvatske poštivajući sve preporuke dobre pčelarske prakse i sigurni ste da je upravo Vaš med 5 puta bolji od vaših konkurenata, kažite to javno. Nemate se čega sramiti. Kako ćete voditi svoje profile i u kolikoj ćete mjeri koristiti ostale marketingške online aktivnosti  možete čitati na blogovima stručnjaka koji će Vam tu biti od daleko veće pomoći od mene.

Poruka ovog današnjeg pisanja je hrabrost koju pronađite nakon ponosa koji ste osjetili radi činjenice da ste proizveli vrhunske proizvode koje ćete ponuditi cijelom svijetu.

Ako ste sigurni u sebe i svoje proizvode nemate se čega bojati.